Djeci zaljubljenika u jedrenje najčešće ne ostaje drugo nego da ili uživaju ili da jednostavno otrpe strast njihovih roditelja za jedrenjem, tako da je preduvjet za sretne i uspješne praznike na jedrenju i za dobrobit svih važno osigurati da svačije iskustvo jedrenja na morskim valovima bude užitak bez opasnosti.
Jedrenje s djecom
Kad jedrite s djecom, dobro je pridržavati se nekih osnovnih pravila kako biste svima pružili sigurnost i zabavu.
Sigurnost
Dok je na brodu ili blizu mora, dijete bi uvijek trebalo nositi prsluk za spašavanje, a roditelji bi im u tome trebali pružati primjer. Djeca ne bi smjela trčati po palubi i trebala bi se držati za ogradu kad god su izvan kokpita. Važno je i da znaju plivati.
Pripreme
Odrasli bi se trebali pobrinuti da su djeca uvijek odjevena prikladno vremenskim uvjetima, a sa sobom bi trebali ponesti i neke osnovne dodatke kao što su krema za sunčanje, sunčane naočale i šeširi za sunce. Kakvo god vrijeme bilo, topla i vodootporna odjeća i obuća u kojoj se na kliže trebale bi biti prve stvari koje ste prije polaska spremili u prtljagu.
Djeca imaju kratku moć koncentracije, tako da se početno uzbuđenje zbog jedrenja na jahti na moru može brzo pretvoriti u dosadu, pa bi bilo mudro u pričuvi imati razne društvene igre, knjige i igračke kako bi se i najmanji članovi posade zabavili. Zbog istog bi razloga bilo mudro češće pristati na neko kopno ili otok.
Kako bilo, djecu bi trebalo poticati da aktivno sudjeluju jedrenju; da kormilare, ucrtavaju kurs, veslaju, ili čak da ribaju palubu. To bi ih moglo potaknuti da se jednog dana u budućnosti i sami upuste u avanturu jedrenja, ili će u najmanju ruku buduća jedrenja učiniti podnošljivijima!
Mala djeca
Djeca koja još nisu prohodala su najzahtjevniji članovi posade. Stoga bi jedna odrasla osoba trebala upravljati brodom, a druga bi se trebala posvetiti maloj djeci na brodu. To je naročito važno za vrijeme izvođenja zahtjevnih manevara kao što je isplovljavanje ili uplovljavanje u luku. Neki iznajmljivači brodova u dodatnoj opremi nude sigurnosne mreže za djecu mreže koje se postavljaju na ogradu.
Ako se za vrijeme jedrenja na djecu pazi i ako ih se ohrabruje da aktivno sudjeluju u jedrenju, ova avantura ne samo da može biti veoma pozitivna za cijelu obitelj, nego kod najmlađih članova posade čak može potaknuti i strast za jedrenjem.
Cijeli tekst možete pročitati na:
http://www.sailingandboating.co.uk/
Hrvatska se obala proteže od Slovenije do Crne Gore sjevernom stranom Jadranskog mora, i jedno je od najživopisnijih prirodnih odredišta za jedrenje u Europi. Njezine obale resi preko tisuću otoka što je čini jedinstvenim odredištem za krstarenje u kristalno plavoj vodi. Zahvaljujući brojnim marinama, na ovoj ćete obali provesti savršen godišnji odmor na moru.
Ono što Hrvatsku čini tako primamljivom za jedriličare su njezina klima i more. Razlika između plime i oseke u Jadranu je relativno mala; na jugu ona iznosi jedva 40 cm, a na sjeveru do jednog metra (iako treba imati na umu da plima, dok puše jak sirocco, u nekim tjesnacima i zaljevima može i znatnije narasti).
Klima je tipično mediteranska, s vrućim i suhim ljetima u kojima je raspon temperatura na sjeveru od 34°C do 38°C, a na jugu i viša. Zime su na sjeveru hladnije, a na jugu blage i vlažne.
Najčešći vjetrovi na Jadranu su bura, sirocco i sjeverozapadnjak. Bura je su, hladan vjetar koji puše uglavnom zimi i obično puše četrnaestak dana sa sjevera-sjeveroistoka i istoka-sjeveroistoka. Ljeti bura obično puše od nekoliko sati do jednoga dana. Sirocco je topao vlažan vjetar koji puše sa istoka-jugoistoka do juga-jugozapada i donosi visoke valove i kišu. Mistral je dnevni termalni vjetar koji puše na kopnu sa sjeverozapada od proljeća do jeseni, i čest je na južnom Jadranu. Burin je noćni vjetar koji puše na pučini sa sjevera do sjeveroistoka u sjevernom Jadranu, i s istoka do jugoistoka u južnom.
Jadranska obala od Umaga u sjevernoj Istri do Cavtata jugoistočno od Dubrovnika ima nekih pedesetak marina. Neke se nalaze na otocima, a neke na kopnu, i sve se nalaze ne nekoliko sati jedrenja jedna od druge, pružajući sigurno sklonište i zaštitu brodovima od promjenjivih vjetrova. Gotovo sve marine su otvorene tijekom cijele godine i imaju dobre službe za popravak, održavanje i ostale uobičajene nautičke usluge. U nekima se nalaze i uredi osnovnih administrativnih usluga – carina, granična policija i lučka kapetanija.
Hrvatsku bogatu povijest možete upoznati u brojnim muzejima, galerijama, crkvama, palačama i manastirima od kojih se mnogi nalaze blizu marina s mnogobrojnim sjajnim restoranima s lokalnom gastronomskom ponudom. Iako hrvatska baština nije poznata poput baštine nekih susjednih zemalja, iznenadit će vas velik broj lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a usprkos relativno maloj površini zemlje. Porijeklo hrvatskog kulturnog bogatstva leži u činjenici da se ona nalazi na „trbuhu“ Europe, na vrlo prolaznom mjestu na kojemu su mnoge civilizacije kroz stoljeća ostavljale svoje tragove. Ovdje možete pronaći vrlo raznolike tragove raznih civilizacija i epoha; od grčke i rimske, rane srednjovjekovne, mediteranske renesansne, centralnoeuropske barokne i secesijske.
Zanima li vas neandertalski čovjek, posjetite Krapinu u kojoj je najstarije europsko nalazište pračovjeka, ili Vukovar u čijoj se blizini nalaze ostaci vučedolske neolitske kulture. Ilirske utvrde i mnoga druga slična zdanja drevnih civilizacija možete naći u Hrvatskoj. Ovdje vam, zahvaljujući mnogobrojnim i raznovrsnim kulturnim događajima koji mogu zadovoljiti svačiji ukus i interes, od glazbe i filma do folklora, karnevala, plesa i gastronomskih događanja, nikad neće biti dosadno.
Od starih drvenih kućica i malih crkvica u nizinama Panonije i tipičnih dugačkih slavonskih kuća s velikim dvorištima u bazenu rijeke Dunava, do pitoresknih klijeti u vinogradima na padinama brežuljaka na sjeveru Hrvatske, šindrom pokrivenih kuća u snježnim planinama, kamenih gradova i sela smještenih na vrhovima brežuljaka diljem kontinentalne Istre, i dalje obalom prema jugu do Dalmacije i dalje na otoke duž čijih obala ćete provesti nezaboravno vrijeme na jahti.
Hrvatska je zemlja s više od tisuću otoka nevjerojatne ljepote koje vrijedi istražiti jer svaki od njih ima svoju vlastitu bogatu povijest. 95% otoka je nenastanjeno, i na njima možete doista iskusiti što je to pravi mir i spokojstvo. Želite li doživjeti društvenije aspekte jedrenja, imat ćete priliku naučiti i nešto od živopisnog i dosta kompliciranog hrvatskog jezika družeći se s ljubaznim i prijateljski nastrojenim lokalnim stanovništvom.
Na većini naseljenih otoka naći ćete dobro organizirane marine različitih veličina i s raznim razinama usluga, u blizini kojih se redovno nalaze mnogobrojni privatni restorani, od kojih mnogi nude lokalne gastronomske specijalitete i svoje vlastito vino. Usidrite li se u jednoj od tisuća prirodnih uvala i zaljeva, moći ćete zaplivati jednim od najčišćih mora na svijetu, a na kopnu ćete moći zadovoljiti i svoje kulturološke potrebe i želje.
Mnoge marine imaju Plavu zastavu, a Hrvati su vrlo aktivni u zaštiti svoga mora i obale, koje cijene kao dio svoga kulturnog naslijeđa, a i prepoznaju ga kao dobar mamac za turiste i nautičare. Projekt „Plave zastave“ nastao je 1997. godine, od kada su 121 plaža i marina dobile ovaj prestižni znak koji jamči čistoću i kvalitetu mora.
Usluge koje najviše zanimaju nautičare, a to su komunikacija i vremenski izvještaji, su dobri. Državni hidrometeorološki zavod daje česta vremenska izvješća na VHF frekvencijama obalnih radio postaja i na frekvencijama lučkih kapetanija, a posebna upozorenja se emitiraju na njihovim operativnim kanalima na četiri jezika.
Ministar Kalmeta otvorio Adriatic Boat Show
Upravo ovih dana Vlada će usvojiti Strategiju nautičkog turizma kojom smo odredili granicu nautičkih kapaciteta od 15 tisuća novih vezova u sljedećih deset godina, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta prilikom otvorenja prvog šibenskog međunarodnog nautičkog sajma Adriatic Boat Show koji će u idućih pet dana u marini Mandalina postati mjesto susreta svih zaljubljenika u brodove i plovidbu. Veličanstveni arhipelag Hrvatske jedinstven je u svijetu, a zbog razvedenosti obale, 1.244 otoka i otočića te najčišćeg mora na Mediteranu nautičarima pruža izazov za plovidbu, pojasnio je Kalmeta razloge sve većeg broja nautičara na hrvatskom djelu Jadrana kojeg godišnje posjeti njih oko 600 tisuća.
Ostvarenjem hrvatskog sna o spajanju sjevera i juga autocestom naša je obala postala još dostupnija inozemnim nautičarima, a što je rezultiralo i migracijom prema srednjem Jadranu, napomeno je naglasivši kako moramo sačuvati svoju obalu jer još nije preizgrađena. U prilog tome govori podatak da Hrvatska sa svojih 21.020 vezova ima svega 2,6 vezova po kilometru dužnom obale, dok Francuska ima 64, Španjolska 20 ili Italija 3. Ministar Kalmeta je pohvalio uspjehe hrvatske nautičke proizvodnje koju danas čini 120 malih brodogradilišta i proizvođača plovila i stotinjak proizvođača opreme i koja se afirmirala na svjetskom tržištu.
Prvi šibenski nautički sajam kao sajam novih i rabljenih plovila održava se u organizaciji Nautičkog centra Prgin, a pod pokroviteljstvom ministarstava mora, prometa infrastrukture, turizma i gospodarstva te HGK i HTZ-a. Uz hrvatske, između 150 izlagača svoja će plovila i opremu predstaviti tvrtke iz šest europskih zemalja, istaknuo je Goran Prgin, vlasnik NCP-a, dodajući da će tijekom sajma u Šibeniku boraviti američki partneri NCP-a u projektu Hoteli Šibenik.
Prema ugovoru o javno-privatnom partnerstvu sklopljenom lani između Grada Šibenika i NCP-a, taj projekt na prostoru Kuline na poluotoka Mandalina kod Šibenika predviđa izgradnju luksuznog hotela sa marinom za mega jahte.
http://www.mmpi.hr